Napuštanje analogne (FM) radiodifuzije u korist digitalne (internet, DAB+) u svijetu je počelo prije 20-ak godina i tijekom 21. stoljeća izgledno je očekivati njezinu punu afirmaciju. Iako se u svjetskoj znanstvenoj zajednici migracija radijskih slušatelja prema digitalnim platformama propituje više od dvadesetak godina, kod nas su takva istraživanja rijetka.
Prva studija koja je uopće spomenula pretpostavljenu migraciju slušatelja k digitalnim
platformama provedena je 2010. godine (HAKOM), a pet godina poslije objavljena je
„Analiza radijskog tržišta u Hrvatskoj“ (AEM) koja je i danas referentna točka za istraživanja radijskog medija u Hrvatskoj. Digitalne platforme za slušanje radija tad je biralo oko 3% građana. Međutim, većina stručnjaka koji su sudjelovali u dubinskim intervjuima kao dijelu istog istraživanja, smatrala je da će digitalna tehnologija odrediti budućnost radija jer će radio „ostati jednako prisutan medij kao i sada […] Pojava novih platformi neće ugroziti stabilnost radija, ona će samo potaknuti radio kao medij da slijedi trendove i da se prilagodi novim potrebama slušatelja.“
Najnovije istraživanje provedeno je 2021. godine u Zagrebu, glavnom i najvećem gradu
Hrvatske, na 300 osoba u dobi od 18 do 55 godina, većinom zaposlenih (oko 80%) i
većinom srednje stručne spreme (oko 60%). Glavnina (oko 80%) ih se smatra informatički pismenim osobama koje se redovito informiraju i to najčešće putem internetskih portala.
Dvije trećine (oko 72%) smatraju se redovitim radijskim slušateljima koji slušaju radio svaki ili gotovo svaki dan, većinom zbog glazbe. Radio najčešće slušaju u vozilu (oko 60%), na poslu (oko 21%) i kod kuće (oko 19%) pri čemu većinom koriste tradicionalne „obične“ prijamnike. Izrazito mali udio sluša radio putem internetske distribucije pri čemu za dohvat programskog streama koriste računalo (oko 7%), pametni telefon (oko 7%) ili televiziju (oko 2%). Istraživanje migracije pokazalo je kako 58% slušatelja bira web stranicu, a 30% mobilnu aplikaciju za slušanje radija.
Rezultati ovog (prvog) istraživanja pokazuju malu, ali svakako indikativnu pojavu migracije od oko 13%. Podsjetimo, Analizom radijskog tržišta iz 2015. detektirana je migracija prema digitalnim platformama od oko 3% slušatelja, a pet godina poslije (iako je riječ o istraživanju na razini Grada Zagreba), možemo govoriti o povećanju na oko 16%.
Za usporedbu, na razini UK-a je u gotovo deset godina (od 2011. do 2019.), zabilježen
porast u konzumaciji radija putem pametnog telefona i tableta od 18% (Rajar, 2020).
Preferirani uređaji za dohvat radijskih programa putem digitalnih opcija su računala i pametni telefoni, dok među platformama kao ishodištima programskog streama dominira radijska web stranica, a tek potom mobilne aplikacije za slušanje programa.
Dodatne informacije dostupne na: https://doi.org/10.20901/ms.14.27.2
